Istra je naš najveći poluotok i administrativno pripada Istarskoj županiji. Geografski gledano poluotok Istra se na istoku proteže preko Učke na Primorsko – goransku županiju, dok na sjeverozapadu preko Slovenije seže u Italiju. Istarska županija ima 10 gradova i 31 općinu, a njeno je administrativno sjedište Pazin. Najveći i najnaseljeniji grad Istre je velebna Pula. Istra je jedna od najrazvijenijih hrvatskih regija i najduže posvećena turizmu. Ostaci rimskih vila u Istri svjedoče o ljepoti ovog podneblja. Ugodna klima, predivan krajolik, vrhunska gastronomija, mogućnosti razonode i mir koji ćete ovdje pronaći privlači i najzahtjevnije putnike. Tko jednom posjeti Istru doći će ponovno.
4.3
od 5
26. tra•7 noćenja
4.3
od 5
26. tra•7 noćenja
4.3
od 5
26. tra•7 noćenja
Tradicionalne istarske kamene kuće danas su najčešće preinačene u kuće za odmor s velikom okućnicom; u rustikalnom ili modernom stilu, odišu komforom i luksuzom. U dvorištu kuće, ili kako se u Istri kaže, u korti, dominira bazen s ležaljkama, zidani kamin ili ognjište, masivni stol za veliko društvo. Neke su zadržale svoje konobe, a većina i stoljetna stabla za hlad. Dodatno su opremljene sadržajima za djecu i odrasle, a mnoge imaju saunu i/ili hidromasažni bazen te omogućuju odmor kakav možda nemamo kod kuće. Zato je dobro bar jednom godišnje doći u Istru, opustiti se, posjetiti vinske puteve, staze maslinovog ulja, agroturizme. Brežuljkasta Istra ostala je dijelom neotkrivena i tko traži mir ovdje će ga lako pronaći. Kontrast unutrašnjosti je istarska obala. Ljeti je ovdje uvijek živo, a raznolikost smještaja u obalnim gradovima i naseljima, zadovoljit će svakog gosta.
Istra je bila naseljena već 800 000 pr. Kr. Grčki i rimski izvori te narode nazivaju Histri. Zbog svog strateškog položaja između Srednje Europe i Mediterana, Istra je oduvijek na meti brojnih osvajača. Histri s kraljem Epulonom poraženi u svojoj zadnjoj utvrdi u Nezakciju 117. pr.Kr. od strane Rimljana. Sa jačanjem rimske vlasti u Istri, razdoblje mira pogoduje proizvodnji maslinovog ulja i vina, poljodjelstvu, proizvodnji amfora i tkanina, iskorištavanju istarskog kamena za izvoz ali i za pulski amfiteatar, slavoluk Sergijevaca i Augustov hram u Puli.
476. padom Zapadnorimskog Carstva Istru osvajaju Germani, Ostrogoti te Bizant 538. godine. Graditeljske djelatnosti ponovno su u usponu, tome svjedoči Eufrazijeva bazilika u Poreču (link) i ona Sv. Marije Formoze u Puli.
Nakon kratke vlasti Langobarda, Istru ponovno zauzima Bizanta. U međuvremenu Slaveni koloniziraju poluotok, a 788. Istru osvaja Franačka. U X. st. Istra je rascjepkana između više njemačkih feudalnih gospodara i osniva u XI. stoljeću Istarsku markgrofoviju. Markgrofovi prepuštaju upravljanje namjesnicima a tu situaciju koristi Mletačka Republika i osvaja velik dio obalnih područja. U XVI. stoljeću rascjepkanost Istre smanjuje se u korist Venecije. Mnogi ratovi i razaranja opustošila su teritorij, a stanovništvo je dodatno pogođeno kugom i malarijom. Austrijske (Habsburgovci) i mletačke vlasti stoga provode kolonizaciju s ostalih njihovih teritorija. Mletački teritoriji u ranom IXX. stoljeću zauzimaju Francuzi na čelu s Napoleonom, a 1809. francuski se posjed proširuje i na austrijski dio Istre, da bi zatim 1813. Austrija nastojala vratiti svoje posjede. Do I. svjetskog rata polako jača svijest istarskog naroda i želja za neovisnom domovinom. Pula 1890-ih postaje najveći istarski grad i najjače gospodarsko središte.
Burna prošlost Istre rezultirala je bogatom kulturno-povijesnom baštinom koju možete pronaći diljem istarskog poluotoka. Od prapovijesnih arheoloških lokaliteta, preko rimskih spomenika i građevina Bizanta, ranokršćanskih spomenika i fresaka, do austro – ugarske obrambene arhitekture, Istra predstavlja pravu riznicu. Osim velebnih zdanja u većim gradovima, posebice Puli, svako se mjesto u Istri može pohvaliti kulturno-povijesno baštinom. Osim svjetski poznatih i priznatih spomenika, Istru obilježavaju njeni Kažuni; suho zidane kamene kućice s jednom prostorijom, većinom kružna ali i četvrtasta tlocrta, koje zajedno sa suhozidima daju Istri posebnu čar mediteranske ruralne arhitekture.
Istarska kuhinja spoj je obale i kontinenta, raznih kultura i klime pogodne za uzgoj vinove loze i maslina. Mediteranska kuhinja koja preferira riblje specijalitete ovdje je zastupljena u većoj mjeri, ali nije dominantna. U prošlosti su sva obalna mjesta bila orijentirana ribolovu i to se djelomično zadržalo i danas, stoga ribarnice u Istri uvijek nude svježi ulov. Riblji specijaliteti na listi su mnogih vrhunskih restorana. Riblji brodet i dagnje na buzaru svakako valja isprobati, a sami možete pripremiti odličan riblji roštilj u miru vaše kuće za odmor u Istri. Istarska bijela vina savršeno će se uklopiti u tu priču, a izbor je neograničen, jer vinogradara u Istri ima danas više nego ribara. U Istri se jednom godišnje održava VinIstra, manifestacija koju preporučamo svim ljubiteljima vina, a manja mjesta u jesen često organiziraju „Fešte mladog vina“ i Martinje. Ne fale ni mnoge gurmanske manifestacije koje uključuju tartufe, podzemni afrodizijak doline rijeke Mirne, famozni istarski pršut, domaće kobasice ili domaće rakije. Obavezno probajte Bisku, ljekovitu rakiju čija se receptura predaje usmeno od pamtivijeka.
Brojne konobe i restorani Istre nude izobilje mesnih jela, domaćih tjestenina i tradicionalnih recepata; istarske maneštra, njoki s divljači, teletina s krumpirom pod čripnjom, istarske kobasice i ombolo s kiselim kupusom, pršut i domaći sir, pljukanci s tartufima, fritaja s divljim šparogama, domaći kruh… Dodajte odabranom jelu bukaletu supe – crno vino „začinjeno“ s prepečenim slanim i popaprenim kruhom i maslinovim uljem i fritule za kraj – i znat ćete kakav okus ima Istra.
Slavna pulska Arena građena je tijekom I. stoljeća za vrijeme dinastije Flavijevaca. Mogla je primiti više od 20.000 gledatelja, koji su uživali u gladijatorskim borbama te borbama s divljim zvijerima. Posjetite Pulu (link) za vrijeme Dana antike i susrest ćete drevne Rimljane koji su se u svojim odorama uputili u Arenu na borbe gladijatora.
Hum u Istri je kažu najmanji grad na svijetu. Par desetaka stanovnika ljubomorno čuva svoje gradske institucije i svoje gradske bedeme. Njegove kamene ulice i očuvane kamene kuće smještane su na brežuljku 14 kilometara od Buzeta. Vrata Huma posljednje je u nizu obilježja Aleje Glagoljaša.
Limski zaljev kojeg nazivaju još Limski kanal, dubok je zaljev na zapadnoj obali Istre između Vrsara i Rovinja. Nastao je kao rijas rijeke Pazinčice koja danas ponire u Pazinskoj jami kod Pazina, a u prošlosti se ulijevala u more u Limskom zaljevu. Prekrasan pogled na zaljev imat ćete na vrhu uspona prema Vrsaru, gdje ćete pronaći mnoge štandove s domaćim proizvodima. Zaljev možete posjetiti i izletničkim brodom, a dubina mora u zaljevu pogodila je uzgoju školjaka i riba pa su se ovdje smjestila i dva odlična riblja restorana.
Dužina istarske obale sveukupno iznosi 445 kilometara, ako se ne računaju otoci. Uzmemo li u obzir i otoke, onda je dužina zapadne obale 327,5 km, a one istočne 212,4. Ako računamo samo obalu bez otoka, udio istarske obale u Hrvatskoj je čak 25 %. Sezona kupanja u Istri počinje već u svibnju kada oni najhrabriji traže osvježenje u moru od oko 16 do 18°C. U visokoj sezoni temperatura vode dosegne 24°C.