Pićan u koji se nalazi u unutrašnjosti Istre jugoistočno od njenog glavnog grada i središta regije, Pazina. Područje je zasigurno bilo naseljeno još u prapovijesti. Najstariji su se dijelovi histarske gradine nalazili na brdu Kalvarija koje se nalazi malo sjevernije od današnjeg naselja. Postoje indikacije da je tu nekoć živjelo keltsko pleme Secusa. Budući da je ovo bilo strateški odlična pozicija tu se nalazilo i rimsko vojno uporište Petina.
Neki pripisuju porijeklo imena Pićan pretpostavci da je Pićanska biskupija bila peta na svijetu. Postoje i druga razna nagađanja vezana uz keltski korijen riječi. Neki autori uz Pićan vežu naziv Pucinium kojim povjesničari Ptolomej i Plinije nazivaju utvrdu u unutrašnjosti Istre, a spominjana je u svezi s dobrim vinom. Navodno je Livija, supruga cara Augusta, pila upravo to vino i zahvaljivala mu svoju dugovječnost. Nažalost danas pronalazimo jako malo ostataka drevne rimske civilizacije u samom Pićnu. Danas jedini vidljivi trag drvenog Rima u samom mjestu je natpis na kamenu koji je ugrađen u dovratak kuće koja se nalazi nasuprot mjesnog zvonika koji je najviši zvonik u Istri. Spominje se član obitelji Pupinia spomen čijeg imena nalazimo i na drugim mjestima u Istri. Dok je ovom regijom vladalo Bizantsko Carstvo Pićan je bio glavno i upravno središte središnje Istre. Od njene uspostave pa do osamnaestog stoljeća ovdašnjoj biskupiji je Pićan bio stolno mjesto.
Svetac zaštitnik Pićna je Nicefor. O njemu se ispredaju različite legende od koji su neke suprotstavljene. Jedna legenda kaže da je Nicefor bio pićanski biskup, prema nekim legendama čak prvi njen biskup i osnivač, koji je nakon optužbi za grešan život svoju svetost dokazao tako da je udarcem svog štapa rastvorio draču i otvorio izvor vode. Mještani su na to reagirali negodovanjem i riječima da im je drača potrebnija u vinogradima od vode. Nakon toga ih je prokleo i poželio da bosi plešu po trnju. Svoju je nevinost dokazao tako da je svoj plašt objesio o zraku sunca.
Pred ulazom u Pićan nalazi se park s kipom svetog Ivana Nepomuka, zaštitnika kraljica, mostova, ispovijedi, a sagrađen je početkom osamnaestog stoljeća. Nastavite svoju šetnju do obližnjeg spomeniku Pićancima stradalima u Drugom svjetskom ratu. Krenete li naniže dolazite do crkvice svetog Roka. U staru jezgru Pićana ulazite kroz dojmljiva gradska vrata iz četrnaestog stoljeća. Morate posjetiti vidikovac Franje Ferdinanda koji pruža pogled na brdoviti krajolik središnje Istre, a nazvan je po prestolonasljedniku koji je prije svoje nesretne smrti posjetio ovo mjesto. U blizini se nalazi i rodna kuća Matka Brajše Rašana, skladatelja istarske himne. Od trga pred crkvom možete nastaviti prema zapadu i tako stići do zgrade u kojoj je tijekom Prvog svjetskog rata djelovala Narodna čitaonica. Kroz maleni prolazi izlazite zdesna u vrtove kako biste mogli vidjeti najsačuvaniji dio gradskih zidina. Na suprotnom kraju Pićna nalazila se crkvica svete Jelen po kojoj je nazvan vidikovac.
Možda je carica Livija bila u pravu, a možda se samo radi o stvarno dobrom vinu i odličnom mjestu u lijepoj Istri za miran odmor u Hrvatskoj.