Na jugu Slovenije, a istočno od njenog obalnog pojasa nalazi se Notranjska. To je područje obilježeno prijelazom iz krša u šumoviti kontinentalni dio koji se dalje širi prema istoku i sjeveru. Područje nosi obilježja sredozemnog, ali i kontinentalnog podneblja. Od svih slovenskih regija Notranjska (Inner Carniola) je zasigurno bila prva šire poznatija u Europi prvenstveno zahvaljujući plemiću, veleposjedniku i matematičaru Janezu Vajkadu Valvasoru koji je živio u sedamnaestom stoljeću. Njegove opus knjiga o povijesti područja opisuje osobitosti iz prirodnog i kulturnog svijeta ovog kutka Slovenije. Nakon što je objavljena njegova studija o Cerkniškom jezeru (jezero Cerknica) u kojoj opisuje tip povremeno poplavljenog krškog polja kao krškog fenomena postaje članom engleske akademije znanosti Royal Society of London. Zahvaljujući Valvasoru u tom je djelu i zabilježena tradicija skijanje na Blokama (Bloško-potočarska visoravan) što Sloveniju smješta uz skandinavske zemlje kada govorimo o kolijevkama europskog i svjetskog skijanja.
Postojnska i druge jame
Osim spomenutog jezera Cerknica ovaj dio Slovenije krije i druge krške fenomene. Među njima su kraške jame i pećine Rakov Škocjan, Postojna i Pivka, kao i naselje Predjama s dvorcem Predjamski grad te pitoreskna Križna jama sa svojim jezercima. Regionalno središte je gradić Postojna koje se razvilo uz drevni put prema Trstu i postalo još važnijim lokalitetom s razvojem turizma u devetnaestom stoljeću kada su prvi posjetitelji počeli učestalo posjećivati Postojnsku jamu, inače najveću pećinu u Europi. Jama je otkrivena 1818, a do 1872. je postala toliko omiljena da su u nju uvedene tračnice, a 1884. baklje i petrolejski fenjeri zamijenjeni su električnom rasvjetom. Ona je i danas jedina špilja u koju se ulazi vlakom. Naše ju je društvo možda „otkrilo“ u 17. stoljeću no u jami postoji potpis iz 1213. koji se nalazi u „Rovu starih potpisa“. 1922. probijen je tunel između Postojnske i Crne jame, a kasnije još i jame Pivka te je tako napravljen kompleks postojsnkih jama. najpoznatiji stanovnik tih jama je „mladunče zmaja“ odnosno čovječja ribica koju sami ne možete vidjeti u prirodnom okruženju, već u umjetnom bazenu u jednoj od jamskih dvorana.
Čipka i rudari
Područja Rovtarsko, Idrijsko i Cerkljansko u Sloveniji imaju svjetsku slavu zahvaljujući posebnoj izradi čipke. Predmete od idrijske čipke možete vidjeti u slovenskim predstavništvima diljem svijeta, jer se radi o osobitoj rukotvorini i načinu izrade koja je primjer najfinije primijenjene umjetnosti u Slovenskoj kulturnoj baštini. Škola čipkanja u Idriji, koja je poznata i po nekadašnjim rudnicima žive, utemeljena je 1876. i najstarija je takva s neprekinutim djelovanjem u Europi. Nekadašnji rudnik žive u Idriji danas je muzej ponosni je dom brojnih tehnoloških inovacija i strojeva koji su dio tehnološkog naslijeđa.
Predjamski grad
Uz Postojnsku jamu simbol ove regije je i dvorac Predjamski grad koji se nalazi na približno 9 km od jame. Dvorac je smješten ne samo na 123 m visokoj okomitoj stijeni već i u njoj. Tamo se nalazi već 800 godina i kao najveći špiljski gad upisan je i u Guinessovu knjigu rekorda. Nemoguće je vjerovati da je prizor u koji gledate stvaran i baš zbog čarolije svoje ljepote često je bio scenografijom filmova s čarobnjacima. Oni koji nemaju slabo srce mogu posjetiti dvorac od svibnja do rujna, jer se u ostatku godine ne smije uznemiravati obližnje stanovnike koji spavaju zimski san – to je dom jednoj koloniji šišmiša. Pronađite i vi svoj dom za odmor u Notranjskoj i rezervirajte kuću ili apartman u Sloveniji.