Grčka povijest

509 - 507 pr.Kr. Kleisthenesove reforme donose prodor u antičkoj demokraciji. Atena i Sparta su u to vrijeme bili zentri helenizma.

500 - 479 pr.Kr. Nakon uspješne obrane od perzijske invazije, Atena postaje dominantna pomorska sila.

od 461 pr.Kr. Demokratske reforme pod Periklesom. Izgradnja Partenona i drugih zdanja na Akropoli. Procvat grčke filozofije i tragične poezije.

334 pr.Kr. Borba u Perziji i njeno osvajanje po vodstvom Aleksandra Velikog. Grčki jezik i kultura se šire na osvojena područja.

146 pr.Kr. Rimsko Carstvo dijeli cijelu Grčku na pokrajinu Makedoniju u području svoje vladavine.

395 raspad Rimskog Carstva na Istočno i Zapadno Rimsko Carstvo. Grčka pripada Istočnom Rimskom Carstvu sa novim glavnim gradom Konstantinopolom. To je početak bizantskog tisućljeća.

600 - 1100 Prodor slavena, arapa i normana u Istočno Rimsko Carstvo.

1453 Nakon osmanskog osvajanja Konstantinopola, Bizantsko Carstvo ostaje pod osmanskom vlašću gotovo četiri stotine godina. Međutim, grci su mogli sačuvati svoj nacionalni karakter i jezik. Za to je velikim dijelom zaslužna grčka pravoslavna crkva.

1821 Početak grčke oslobađajuće borbe, koja je nakon ponavljanih, uzaludnih ustanaka napokon i uspjela.

1830 Sa londonskim protokolom je uspostavljeno neovisno, grčko Kraljevstvo međunarodno priznato. U početku obuhvaća trećinu današnjeg državnog prostora.

1832 - 1862 Vladavina kralja Otta Wittelsbacha donosi im unutarnje i vanjsko političke probleme.

1864, 1881 Grčka dobija Ionske otoke i kroz Berlinski kongres Thessaliu.

1896 Prve Olimpijske igre u novije doba se održavaju u Ateni.

1910 Eleftherios Venizelos ostaje na mjestu premijera sljedećih 20 godina. Kroz njegovu moderniziranu politiku Grčka doživljava značajan razvoj.

1912 - 1913 U balkanskim ratovima osvojeni su Epirus, Makedonija, Kreta i istočni egejski otoci.

1920 Sloboda u Sèvresu, kupnja Trakije i područja oko Smyrna.

1922 Pokušaj uspostave Bizantskog Carstva ("Megali Idea") i uzimanje Turskoj velikog dijela male Azije završava s vojnim neuspjehom, gubitkom Smyrne i istočne Trakije te prilivom 1,5 milijuna grčkih izbjeglica iz Konstantinopola i male Azije u okviru izmjene naroda između Grčke i Turske (Mir iz Lausanne 1932).

1936 Premijer Ioannis Metaxas uspostavlja diktatorski režim.

1940 Talijanski napad na Grčku biva odbijen (prva saveznička pobjeda u Europi).

1941 - 1944 Talijanski vojni neuspjeh je vodio zauzimanjem Grčke njemačkim vojnim snagama što je uzrokovalo veliki broj žrtava među civilima.

do 1949 Nakon oslobađanja slijedi građanski rat između komunista i vladajućih koji su se vratili iz izgnanstva.

1952 Grčka postaje članicom NATO-a.

1955 - 1963 Gospodarski porast pod vlašću K.Karamanlisa i liberalno konzervativnim NEA DIMOKRATIA.

1963 - 1965 Srednji/ljevičarski pokret "zentralna unija" G. Papandreoua osvaja na izborima, i dalje ostaje veliki utjecaj kraljevstva i konzervativaca u državi i vojsci.

1967 Ponovni izbor na vlast Papandreoua dovodi do puča i uvođenja vojne diktature.

1974 Hunta podupire puč na Cipru. Napad je predvodio padu hunta; ponovna uspostava demokracije pod vodstvom premijera Karamanlisa. Monarhija se ukida izglasavanjem na referendumu.

1981 Grčka postaje 10-om članicom Europske Zajednice (danas Europske Unije). Pobjedu na izborima dobiva A. Papandreous, socijal demokrata PASOK.

1990 - 1993 Ponovno na vlast dolazi NEA DIMOKRATIA, potom 1993 ponovno PASOK pod vodstvom A. Papandreoua, a od 1996 pod vodstvom K. Simitisa.

2001 Grčka pristupa u Eurozonu.

Ožujak 2004 izborna pobjeda Kostasa Karamanlisa s NEA DIMOKRATIA.

Kolovoz / rujan 2004 Olimpijske i Paraolimpijske ige u Ateni.