Današnja Slovenija je još prije naseljavanja Slavena imala bogatu i raznoliku povijest.

Pretpovijest

Ljudski preci su naseljavali današnju Sloveniju još prije 250.000 godina. Iz ovog perioda potječu očuvana kamena oruđa iz špilje u Lozi kod Oreheka, te najstarija flauta na svijetu iz špilje Divje babe.

Doba sojenica

Prve sojenice su nastale prije otprilike 7000 godina.

Željezno doba

1000 pr. Kr. do 3. st. pr. Kr.; najznačajniji nalasci iz ovog perioda su situle iz mjesta Vače, kneževski grobovi u Novom Mestu te iskopine na području Soče.

Keltsko doba

U 3. st. pr. Kr. na teritoriju današnje Slovenije Kelti su osnovali prvu državu po imenu Regnum Noricum – Noričko Kraljevstvo.

Rimsko doba

U 2. st. pr. Kr. Rimljani grade važne ceste, na kojima su nastali prvi, do danas održani gradovi: Emona (Ljubljana), Celeia (Celje), Poetovio (Ptuj), Castra (Ajdovščina), te nekropola u Šempeteru u Savinjskoj dolini.

Doba Slavena i Karantanije

Krajem 4. st. dolazi do raspada Rimskog Carstva. U 6.st. ovo područje naseljavaju Slaveni, a u 7. st. nastaje prva samostalna država, Kneževina Karantanija.

Kršćanstvo i feudalizam

U 9. st. počinje pokrštavanje naroda, a krajem 10.st. u doba feudalizma nastaju Brižinski spomenici (Frajsinški spomenici), najstariji sačuvani pisani dokumenti pisani latinicom na nekom od slovenskih jezika.

Razvoj obrta i trgovine

Od 11. st. započinje utemeljenje prvih samostana kao centara vjere. U ovom razdoblju nastaje i više gradova: Kranj i Kamnik (1228), Škofja Loka i Piran (1274), Novo Mesto (1365) i Celje (1451), koji postaju centrima obrta i trgovine. U 12. i 13. st. jača moć Habsburgovaca, dok gradovi na obali postaju dijelom Mletačke Republike.

Celjski grofovi i Habsburgovci:

U 15. st. izumiru jedini slovenski plemenitaši grofovi Celjski i cijelo područje današnje Slovenije sa izuzetkom gradova na obali pada pod vlast Habsburgovaca.

Turska osvajanja i seljačke pobune

U 15. i 16. st. dolazi do turskih osvajanja te pobuna seljaka (1515 und 1572), u trajanju sve do 18. st.

Protestantizam

1550 - prva knjiga na slovenskom jeziku reformatora Primoža Trubara: Catechismus i Abecedarium. Jurij Dalmatin prevodi Bibliju na slovenski jezik.

Od Marije Terezije do Ilirskih pokrajina

U 18. st., u vrijeme vladavine habsburške carice Marije Terezije i njezinog sina, Josipa II, a osobito u periodu 1809–1813, kada nastaju Ilirske pokrajine, poboljšava se položaj slovenskog jezika u školama.

Ujedinjena Slovenija

1848.g., u godini revolucije, nastaje prvi slovenski politički program - težnja ka tzv. ujedinjenoj Sloveniji. France Prešeren piše Zdravljicu, današnju slovensku nacionalnu himnu.

Prvi svjetski rat

Slovenci se bore na strani Austro-Ugarske Monarhije.

Gubitak slovenskog teritorija i prva Jugoslavija

1919.g. osnovan je prvi slovenski univerzitet u Ljubljani. U godinama koje slijede Slovenija gubi znatne teritorije na sjeveru i na zapadu, a 1929.g. postaje dijelom Kraljevine Jugoslavije.

Drugi svjetski rat

Slovenski teritorij je podijeljen između Italije, Njemačke i Mađarske. Nakon poraza agresora 1945. g. pod vodstvom Josipa Broza Tita Slovenija postaje jednom od šest jugoslavenskih republika.

Poslije Titove smrti

1980.g. dolazi do velike privredne, političke i socijalne krize, koja uz jačanje nacionalnih stranaka 90-tih godina vodi raspadu Jugoslavije.

Neovisnost Slovenije

1990.g. 88 % glasača se izjašnjava za samostalnost i neovisnost Slovenije. Do proglašenja neovisnosti dolazi 25. 6. 1991. 1992. g. Slovenija postaje članicom Ujedinjenih Naroda.

Pristup EU i članstvo u Nato-u

1. svibnja 2004.g. Slovenija postaje članicom EU i Nato-a.