Slovenska kultura se formirala kroz stoljeća pod različitim povijesnim i političkim utjecajima. Bogato kulturno nasljeđe se ogleda u različitim domenima - književnosti, muzici, kazalištu, te arhitekturi. Slovenija je i jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ima nacionalni blagdan kulture.

Blagdan kulture se obilježava 8. veljače na obljetnicu smrti najvećeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna, koji je između ostaloga napisao Zdravljicu, slovensku nacionalnu himnu. Pored Prešerna, značajnu ulogu u slovenskoj kulturi imao je i protestantski svećenik Primož Trubar, koji je 1550 g. objavio prvu knjigu na slovenskom jeziku. Time se slovenski jezik zvanično pridružio skupini europskih književnih jezika. Slovensku književnu povijest 20. stoljeća obilježili su sljedeći autori: Ivan Cankar, Srečko Kosovel, Ciril Zlobec, Kajetan Kovič, Tomaž Šalamun, Dane Zajc, Vitomil Zupan, Drago Jančar, Boris Pahor i Lojze Kovačič. Mnogobrojna njihova djela su prevedena na druge svjetske jezike.

UNESCO je 2010 g. proglasio Ljubljanu za svjetski glavni grad knjige, dok je Maribor europski glavni grad kulture za 2012 godinu.

Internacionalna kulturna zbivanja

U Sloveniji se tijekom cijele godine održavaju različite prigodne manifestacije poput Plesnog festivala Exodus u Ljubljani, uličnog kazlišnog festivala Ana Desetnica, PEN susreta u Bledu ili Književnog festivala Vilenica kod Sežane.

Zanimljiv je i podatak da kulturne manifestacije i programi u Sloveniji dobivaju snažnu potporu i subvencije države (skoro dvije trećine ukupnih financijskih sredstava) kao i sufinanciranje na lokalnoj razini. U bogato kulturno nasljeđe pored galerija, kazališta i muzeja, ubrajaju se i brojni spomenici, utvrde, crkve, samostani, biblioteke, areheološka nalazišta, te nacionalni parkovi.