17. Svibanj- najvažniji praznik u Norveškoj

17. Svibanj u Norveškoj se slavi kao državni praznik u čast osamostaljenja iz godine 1814.To je velika proslava za cijelu obitelj kojoj se najviše raduju djeca. Dan se slavi diljem Norveške, od najvećih gradova i mjesta do najmanjih sela. Svečano odjeveno stanovništvo a mnogi u tradicionalnim nošnjama uz zvukove tradicionalne glazbe sudjeluju na raznim događanjima. U poslijepodnevnim satima, za najmlađe organizirane su razne društveno-zabavne igre i kao i razne atrakcije u kojima uživaju najmlađi.

Panorame i atrakcije

Fjordovi

Prepoznatljivi po svojoj jedinstvenoj ljepoti fjordovi Norveške ne mogu se opisati i dočarati riječima već osobno doživjeti. Strme zelene planine, snažni slapovi i prekrasni krajolici slika su Norveške. Među najpoznatije krajolike fjordova „Vestlandet“ koji se nalaze između Geiranger- i Nærøyfjord uvršteni su UNESCO popis svjetske kulturne i prirodne baštine.

Ledenjaci

U Norveškoj se nalaze neki od najvećih ledenjaka u Europi. Ledenjaci nastaju i „žive“ tisućama godinama i stvaraju impresivne krajolike. Poseban doživljaj su ture „istraživanja“ ledenjaka a za one koji imaju bolju kondiciju moguće je i penjanje na ledenjake.

Norveški ledenjaci uglavnom se nalaze na jugu zemlje. Najveći ledenjak u Norveškoj, smješten je sjeverno od područja Bergen i Sognefjord, ledenjak Jostedalsbreen. Muzej ledenjaka Fjærland organizira glečer ture različitih duljina I stupnjeva težine.

Ledenjak Folgefona smješten jugoistočno od Bergena na prekrasnom Hardangefjordu nudi manji ljetni skijaški centar. Na ledenjaku postoji mogućnost skijanja od početka lipnja do sredine kolovoza.

Polarni dan, polarna noć i polarna svjetlost

Norveška ima tri veoma posebna prirodna fenomena: polarni dan, polarnu noć i polarnu svjetlost koji se izmjenjuju ovisno o području. Polarni dan i polarna noć izmjenjuju se na području mjesta sjeverno od Arktičkog kruga (66,5 ºN odnosno oko 2h vožnje južno od mjesta Bodø).

Polarni dan ili ponoćno sunce je prirodni fenomen koji se pojavljuje sjeverno od Arktičkog kruga a tijekom kojeg je dnevna svjetlost prisutna 24h na dan. Za razliku od polarnog dana kada je prisutna 24h svjetlost, tu je i polarna noć. Polarna noć je dio godine u polarnom pojasu kada Sunce ne izlazi iznad obzora a točne izmjene tih prirodnih fenomena ovise o lokacijama.

Polarna svjetlost najbolje se može doživjeti na područjima Lofoten, Tromsøs i Finnmarka.

Polarni dan

MjestoSjeverne Zemljopisne širinePolarno sunce iznad horizonta prvi putPotpuni polarni dan-prvi putPotpuni polarni dan-zadnji putPolarno sunce iznad horizonta zadnji put
Bodø67,330/53/68/712/7
Svolvær68,225/528/514/717/7
Andenes69,319/522/520/723/7
Tromsø69,717/520/522/725/7
Nordkapp71,211/513/529/731/7
Longyearbyen78,019/420/421/823/8

Polarna svjetlost- Aurora borealis

Polarna svjetlost ili kako ju još nazivaju Aurora borealis je prekrasan sjaj na noćnom nebu. Premda rijetko, svjetlost se može vidjeti i sa srednjih zemljopisnih širina, i to kao crvenkasti sjaj na sjevernom obzoru. Dalje prema sjeveru, bliže polu, polarna svjetlost često izgleda kao velika plamena zavjesa koja visi s neba i njiše se lijevo-desno, dok po njenim pokretnim naborima trepere narančasti, zeleni i plavi plamenovi. Polarna svjetlost se još naziva i aurora borealis, a to ime joj je dao Galileo Galilei i znači sjeverno svitanje. Aurora australis je naziv za južno polarno svjetlo. Fascinantna polarna svjetlost može se sagledati u raznim oblicima i bojama.