Baltička obala u Mecklenburg-Vorpommenu

Mecklenburšku obalu Baltičkog mora karakterizira kombinacija uglavnom širokih plaža sa finim pijeskom, ali i strmih litica i visoke obale. Proteže se između rijeka Trave i Recknitz, a istočno počinje Zapadna pomeranija sa otocima Großer Werder i Bock, te poluotokom Fischland-Darß-Zingst. Ovo je izrazita regija hanzeatskog saveza, a posebno se ističu hanzeatski gradovi Wismar i Rostock.

Na zapadu se nalazi Wismarski zaljev, zaljev Salzhaff i otok Poel, kao i dva najveća i najstarija kupališna odredišta Baltičkog mora, Boltenhagen i Rerik, iz 19.stoljeća. Rerik se kao naseobina spominje u zapisima Karla Velikog. Na Baltičkoj obali Zapadne pomeranije leže hanzeatski gradovi Stralsund i Greifswald, kao i otoci Usedom i Rügen. Grad Stralsund, star 800 godina, arhitekturni je dragulj, čija općinska zgrada sa svojim raskošnim zabatom pripada najljepšem svjetovnom zadnjau Sjeverne Njemačke, a i mnoge građanske kuće potječu još iz 15. i 16. stoljeća.

Stari hanzeatski grad Greifswald se kao i Stralsund, predstavlja gotičkim stilom gradnje od pečene opeke. Samo malo istočnije od grada nalaze se ruševine cistercitskog samostana Eldena i ribarsko selo Wieck. Otok Usedom, kojeg karakterijziraju ravne plaže idealne za kupanje, leži pred obalom grada Wolgasta. Na kopnu, jugozapadno od otoka Usedoma, na južnoj obali rijeke Peene leži Anklam, čiji su simbol kasnogotička gradska vrata, 32 metra visoka.

Rijekom Peene dolazi se do najistočnije njemačke luke, Ueckermünde. Sćećinska laguna idealna je za jedrenje i ribolov. Jegulja uhvaćena u laguni je pravi pomeranski specijalitet. Uzduž čitave obale Baltičkog mora nudi se mnoštvo mogućnosti za sportove na vodi, od ''kitesurfinga'' do podvodnog ronjenja oko brodskih olupina, a ujedno je i bogat prostor za sakupljače školjaka, jantara i ljubitelje morskih zvijezda. Posjetitelji također mogu uživati u izletima brodom, jahanju, pješačenju i golfu, te u povijesnim znamenitostima i umjetnosti.

Vile, kuće za odmor i apartmani najbolji su odabri za ugodan i opuštajuć odmor u privatnom ozračju, a ujedno i savršeno polazište za različite aktivnosti i izlete u ovom kraju prepunom zanimljivosti.

Baltičko more

Baltičko more je plitko, poluzatvoreno, intrakontinentalno, granično more Sjevernog Atlantika, koje je svoje ime dobilo prema području koje se proteže od Šćećina u Poljskoj do Revala u Finskom zaljevu. Pokriva površinu od oko 440.000 kvadratnih kilometara i postotak slanosti iznosi samo 1,5, a prosječna dubina iznosi 52 metra. Sjevernim morem je povezan kroz Öresund, Veliki pojas, Mali pojas, Kattegat, Skagerrak i Kiel kanalom.

Za razliku od Sjevernog mora, Baltičko nema morskih mijena, zbog čega se lako zamrzava, a oluje su uglavnom bezopasne. Njemački dio obale baltičkog mora, proteže se od Flensburga do Pomeranskog zaljeva. Karakteriziraju je pješčane plaže sasvim blagog nagiba, ali i dramatične litice, zaljevi, fjordovi koji ulaze duboko u kopno, poput fjorda Flensburgera, zaljeva Schlei, Eckernförda, Kiela i Lübeckera.