U Prvom svjetskom ratu je Nizozemska uspjela sačuvati neutralnost i ostati izvan puškometa. K tome je još rat doveo i do poteškoća u opskrbi hranom. Kao reakcija na to, kao i na dogadjanja u Rusiji, dolazi do revolucije, koja sobom povlači uvodjenje općeg ratnog prava.

U prvoj polovici 20. stoljeća dalje se nastavlja tzv. stvaranje stupova u nizozemskom društvu, pri čemu svaki stup postaje jedna zasebna partija, zaseban medij i zasebna organizacija. Privredna depresija 30-tih godina je bila jak udarac, pošto se Nizozemska mnogo duže držala ˝zlatnog standarda˝ (jaka protuvrijednost guldena u zlatu)

U 2. svjetskom ratu, 10. svibnja 1940, Njemačka napada Nizozemsku. Na temelju uštede u području obrane zemlje vojne postrojbe su se suočile sa mnogo problema. U opkoljenim područjima je gladna zima 1944/1945 kucala na vrata. Mnogo ljudi je umrlo od gladi i iscrpljenosti.

Oslobodjenje konačno dolazi sa Kanadjanima 5. svibnja 1945. U godinama koje su slijedile naporno se radilo na obnovi zemlje, koja je brutalno prekinuta 1953 g. katastrofalnom poplavom u Zeeland-u pri čemu se preko 2000 ljudi utopilo. Ova prirodna katastrofa je potaknula razvoj projekta delti, koji je trajao više deseljeća. U okviru ovoga projekta su većina ušća zagradjena ili opremljena protuplimnim sustavom.

1957 g. je osnovana Europska privredna zajednica, pri čemu je Nizozemska bila jedan od osnivača. Izvoz, kao i privreda i industrija u cjelini su mnogo dobili osnivanjem jedne ovakve zajednice. Što se tiče vanjske politike, potkraj 40-tih dolazi do zaokreta. Naime, u korist suradnje sa SAD-om i drugim europskim zemljama u okvirima NATO-a Nizozemska napušta politiku neutralnosti.

1991 g. Ugovorom iz Maastricht-a su postavljene skretnice za euro. Par godina kasnije je izabran prvi Paarse kabinet (vlada sastavljena od liberalnih i socijaldemokratskih stranaka) i 1999 je euro po prvi puta primjenjen na burzi.

Nešto kasnije euro postaje i zvanično sredstvo plaćanja u Nizozemskoj.