Kultura Mađarske

Kulturne vrijednosti

U Mađarskoj se kroz više od tisuću godina povijesti miješaju utjecaji zapadnih i istočnih kultura. Vidljivi su tragovi kako iz Rimskog carstva, tako i spomenici gradnje iz vremena turske vladavine ili relikti iz srednjeg vijeka.

Na vrhovima brežuljaka još uvijek zasjedaju zidine starih gradova, dok predivne bazilike i raskošni dvorci rese sliku krajobraza i gradova.

Gradovi Budim, Székesfehérvár, Visegrád i Esztergom su tzv. kraljevski srednjevjekovni gradovi koji još i danas svjedoče o njihovoj burnoj prošlosti. Ovdje su istočna i zapadna kulturna dobra isprepletena sa tradicijama tisućljetne države.

Podsjetnici na doba Rimskog carstva, gradjevine iz doba 150- godišnje turske vladavine, male srednjevjekovne crkvice, raskošne bazilike, romantični ostaci utvrda na vrhovima brežuljaka i pompozni dvorci su svjedoci jedne burne prošlosti. Veszprém je grad kraljica, a barokni stari gradovi su još i Vác, Győr i Eger. Zidine staroga grada još i danas okružuju grad Sopron, dok u Pécs-i i Szentendre-u vlada mediteranski štih, gdje god da krenuli. Brojni muzeji i spomenici kao i kulturni centri diljem zemlje govore o promjenljivoj prošlosti Madjarske.

Uzavreli kulturni život

Kada se pomisli na Madjarsku, automatski se pomisli i na glazbu.

Na pamet Vam padaju velika imena kao što su Kodály i Bartók, operete kao što je Vesela udovica ili Kneginja čardaša, ali i vatrena ciganska glazba i temperamentne narodne pjesme i folklorni plesovi.

Ovo bogato glazbeno nasljedje se u Mađarskoj posebno njeguje i svake godine se priredjuju mnogobrojni festivali i druge svečanosti u čast glazbe i njenih stvaratelja. Budimpeštanski festival proljeća ima već dugu tradiciju, održava se svake godine u ožujku u trajanju od dva tjedna i na njemu učestvuje 11 gradova iz ove provincije. Šarolik program nude i festivali opere i baleta koji se takodjer održavaju u Budimpešti u kolovozu.

Ali i druge regije ˝žive˝glazbu, kao n.p. na Blatnom jezeru za vrijeme Balaton festivala u svibnju, zatim za vrijeme Szegedskih igara na otvorenom, židovskog ljetnog festivala organiziranog u više gradova, te za vrijeme Zemplénerskih dana umjetnosti u Sárospatak-u. Izbor je bezgraničan i nudi za svakoga ponešto.

Mjesta Svjetskog kulturnog nasljeđa

U medjuvremenu je osam mjesta u Mađarskoj uvršteno na UNESCO-vu listu Svjetskog kulturnog nasljedja i time deklarirano kao zaštite i očuvanja vrijedno. Radi se medju ostalim o prirodnim fenomenima kao što su to špilje Aggtelek-a i slovačkog kraša, najveće takve vrste u Srednjoj Europi, zatim Nacionalni park Hortobágy, kao i krajobraz oko jezera Neusiedl. Tu se ubrajaju još i spomenici-gradjevine, prije svega starokršćansko groblje u

Pécs-u sa prelijepo oslikanim grobnicama, preko tisuću godina stara Benediktinska opatija u Pannonhalma-i i srednjevjekovno selo Hollókő. U zemljopisno i geološki specifičnoj vinogradarskoj oblasti Tokaj se još i danas njeguje i čuva tradicija vinogradarstva.

UNESCO-voj Svjetskoj kulturnoj baštini pripadaju još i gradjevine duž budimpeštanske obale Dunava: grad-utvrda Budim, citadela na brdu Gellért i arhitektonski jedinstven drvored Andrássy.

Bogat kolorit narodne umjetnosti

U Mađarskoj se tijekom cijele godine održavaju velika narodna slavlja, bilo da se radi o protjerivanju zime, pozdravljanju proljeća, zahvali za dobru žetvu ili berbu groždja. Naravno i tradicijski blagdani poput Uskrsa, Duhova i Božića imaju veliko značenje. Mnogi od ovih blagdana se često slave na tradicijski način u narodnim nošnjama i uz narodnu glazbu. Pri tome do izražaja dolazi raznolikost boja i motiva pojedinačnih regija. Osobito su popularne tradicije Kalocsa-e, a važan sastavni dio su i vez i oslikavanje zidova unutarnjih prostorija. Impresivnim primjercima pojedinačnih narodnih običaja možete se diviti i ako posjetite jedan od mnogobrojnih muzeja na otvorenom, tzv. Skanzen.

Izvor: Mađarski Ured za turizam