Povijest Bugarske

7. stoljeće: Bugarska plemena iz reda turskih naroda pod zapovjedništvom Asparuch-a osvajaju područje južno od Dunava.

862 g.: Slavenski apostoli Ćiril i Metodije razvijaju glagoljaško pismo (Glagolica) i uvode slavenski jezik u crkvene obrede. Prema Ćirilu ćirilični alfabet kasnije dobiva naziv ćirilica.

864 g.: Boris I. prelazi na kršćanstvo.

1018-1185 g.: Bugarska je pod bizantinskom vladavinom

1185-1396 g.: Druga Bugarska Monarhija

1396-1878 g.: Bugarska pod osmanlijskom vladavinom

1877/78 g.: Bugarska se u rusko-turskom ratu oslobadja okova osmanlijske vladavine

03.03.1878 g.: Potpisan mir u San Stefanu čime je okončan rusko-turski rat

1878 g: Berlinska konferencija:Sjeverna Bugarska sa Sofijom postaje kneževina sa obvezom plaćanja danka, dok Južna Bugarska ( Južna Rumelija ) ostaje osmanlijska provincija.

1885 g: Ujedinjenje Južne Rumelije sa Kneževinom Bugarskom

1908 g.: Bugarska postaje neovisna carevina.

1912/13 g.: U Prvom Balkanskom ratu Turska biva uglavnom od strane Bugara potiskivana prema Konstantinopolu. U Drugom Balkanskom ratu Bugarska gubi dosta svoje teritorije, pa tako Turska dobiva Adrianopol, Grčka Zapadnu Trakiju, Srbija veći dio Makedonije i Rumunjska Južnu Dobrudju.

1915-1918 g.: Učešće u Prvom Svjetskom Ratu na strani Središnjih sila

1919 g.: Potpisivanjem mira u Neuilly-u Bugarska gubi dodatne teritorije: Grčka dobiva Istočnu Trakiju, a Srbija Strumicu.

1919-1923 g.: Vladavina Seljačke stranke, ministar predsjednik Stamboliski (ubijen 1923 g.)

1935 g.: Car Boris III. nakon unutarnjih nemira uspostavlja autokratsku vladavinu.

1940 g.: Ponovno pripajanje Južne Dobrudje (2. Bečki pravorijek)

1941 g.: Bugarska stupa u rat na strani Sila osovine protiv Jugoslavije i Grčke i ponovno zauzima Trakiju i Makedoniju. U prosincu slijedi objava rata Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, ali ne i Sovjetskom Savezu.

1943 g.: Smrt Cara Borisa III., Formiranje Namjesničkog vijeća ( za malodobnog Cara Simeona II.)

1944 g.: 05.09. Sovjetski Savez objavljuje rat Bugarskoj i sovjetske trupe ulaze u Bugarsku.

09.09.1944 g.: Prevrat i preuzimanje vlasti od strane Domovinskog Fronta, Bugarska postaje Narodna Republika , a Georgi Dimitrov šef vlade.

1947 g.:Pariškim mirovnim ugovorom su potvrdjene granice iz 1940 g.

1949 g.: Smrt Georgija Dimitrova u Moskvi

1954 g.: Todor Schivkov postaje 1. Sekretar Bugarske Komunističke partije (BKP).

1971 g.:Uredjen novi bugarski Ustav po uzoru na sovjetski. Todor Schivkov postaje predsjedavajući Državnog vijeća

10.11.1989 g.: Rušenje Todora Schivkova s vlasti; Početak demokracijskog procesa

03.02.1990 g.: Izbor Andreja Lukanova (BKP/BSP) za ministra predsjednika

03.04.1990 g.: Izbor Petra Mladenova (BKP/BSP) za predsjednika Republike

10./17.06.1990 g.: Veliko okupljanje naroda za izbore, na kojima osim BSP (bivši BKP) i Seljačke stranke kao najjjače opozicione grupe UDK učestvuju i preko 40 manjih stranaka. Opozicija dobiva 184 , a BSP 210 (od ukupnih 400 mjesta)

01.08.1990 g.: Izbor opozicijskog vodje Schelju Scheleva (UDK) za predsjednika države.

17.07.1991 g.: Ukidanje novog Ustava

13.10.1991 g.: Parlamentarni izbori, formiranje UDK-vladavine sa Filipom Dimitrovim na čelu

10.12.1998 g.: Ukidanje smrtne kazne

29.03.2004 g.: Ulazak u NATO

01.01.2007 g.: Ulazak Bugarske u Europsku Uniju